Stambeni kredit je namenski kredit i spada u posebnu kategoriju dugoročnih kredita. On se odobrava za kupovinu stana ili kuće, kao i za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju stambenog objekta.
Stambeni krediti mogu biti sa učešćem (5%, 10%, 20% itd.), uz subvenciju države, osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), zatim stambeni krediti odobreni za uknjižene i neuknjižene nepokretnosti, za rezidente i nerezidente i sl.
Uslove odobravanja stambenih kredita banke utvrđuju svojom poslovnom politikom.
Stambeni krediti uz subvenciju države namenjeni su građanima Republike Srbije koji ispunjavaju uslove za dobijanje subvencionisanog stambenog kredita.
Kod stambenih kredita sa subvencijom države korisnik kredita je u obavezi da obezbedi određeno učešće, a jedan deo, npr. 20%, učešća obezbeđuje se iz budžeta Republike Srbije. Preostali deo ukupne cene nekretnine, odnosno traženog iznosa kredita obezbeđuje poslovna banka. Država može i na druge načine, npr. putem subvencionisanja kamate i sl., pružiti pomoć građanima koji žele da putem stambenog kredita kupe prvi stan/nepokretnost.
Treba naglasiti da krediti uz subvenciju države moraju biti osigurani kod NKOSK.
Stambeni krediti se nude i za uknjižene i za neuknjižene nepokretnosti. Kod kredita za neuknjižene nepokretnosti kamatna stopa je uglavnom viša, pa su samim tim i krediti skuplji. Pri tom je potrebno pribaviti i dokumentacijukojom se dokazuje sled vanknjižnog vlasništva na nepokretnosti, ili u slučaju novogradnje objekat mora biti izgrađen najmanje 80%.
Banke su, pre zaključenja ugovora o kreditu, dužne da procene kreditnu sposobnost korisnika, kao i ukupan kreditni rizik kome se izlažu prilikom odobravanja kredita. Banke su dužne da ove procene vrše veoma oprezno zbog toga što, kao kreditno-depozitne institucije, plasiraju ne samo svoja sredstva, već i sredstva deponenata koja su im poverena na čuvanje, ali i zbog toga što postoje jasni regulatorni zahtevi u pogledu upravljanja kreditnim rizikom. Dakle, prilikom svakog podnošenja zahteva za kredit banka je, u skladu sa propisima, dužna da proceni kreditnu sposobnost korisnika, a ako je zahtev za kredit odbijen na osnovu uvida u bazu Kreditnog biroa, banka je dužna da korisnika bez naknade odmah pismeno obavesti o tim podacima. Pored toga banka je dužna da ocenu kreditne sposobnosti izvrši naročito na osnovu analize stepena kreditne zaduženosti dužnika, koji se utvrđuje kao odnos ukupnih mesečnih kreditnih obaveza i redovnih neto mesečnih prihoda tog dužnika.
Sredstva obezbeđenja kredita određuje sama banka.
Za obezbeđenje urednog vraćanja kredita banka može od klijenta tražiti da priloži menicu koju je potpisao korisnik kredita i/ili kreditno sposobni žiranti i hipoteku prvog reda na nekretnine u korist banke. Hipoteka se upisuje na nepokretnost koju klijent kupuje ili na neku drugu nepokretnost u vlasništvu tražioca kredita ili u vlasništvu drugog lica, uz njegovu saglasnost.
Ukoliko bi došlo do prestanka otplate odobrenog kredita, nepokretnost na kojoj je upisana hipoteka može biti prodata radi naplate duga.